Poslovanje van granica – poslovnice i međunarodno poslovanje.

18. 7. 2018. | BLOG BA, Novosti |

Koliko puta se u razgovorima poslovnih ljudi čuje „otvaramo Crnu Goru ili otvaramo Mađarsku“ u smislu planiramo da proširimo poslovanje na to tržište? I često se u tim razgovorima čuje ključno pitanje „a koliko smo spremni da otpišemo ako poduhvat ne uspije“?

Zašto je ovo ključno pitanje? Vrlo jednostavno, zato što je teško. Zapravo više je komplikovano nego što je teško, ali… krenimo redom.

Šta je međunarodno poslovanje?

U svojoj najjednostavnijoj formi, međunarodno poslovanje se može definisati kao „ekonomska aktivnost van granica država“. Ovo uključuje sve komercijalne transakcije između pojedinaca, kompanija i vlada između dvije ili više zemalja.

Međunarodno poslovanje zato sa sobom donosi niz izazova u vezi sa prekograničnim transakcijama, kulturnim razlikama i poslovnim (ali i međuljudskim) odnosima.

Internacionalno i globalno

Riječ internacionalno, odnosno međunarodno, zapravo implicira odsustvo sličnosti između „domaćeg“ i „stranog“ tržišta i tu je fokus najčešće na razlikama umjesto na sličnostima. Dodatno, pod međunarodno poslovanje se također mogu podvesti i izazovi sa kojima se suočavaju ljudi iz različitih naroda i kultura kada žele da posluju zajedno. I zaista, postoje mnoga pitanja koja se pojavljuju zbog različitih nacionalnih valuta, načina trgovine i kulturnim i vrijednosnim sistemima.

Sa druge strane istog novčića, riječ „globalno“ u poređenju sa međunarodnim, implicira uniformnost, zatim naglašava sličnosti, a ne razlike. Globalna povezanost omogućena razvojem komunikacionih tehnologija i masovnih transportnih sistema ima veliki uticaj na pojedince, organizacije i prirodu poslovanja jer se fokusira na ono što je svima zajedničko, isto.

Bilo da je u pitanju internacionalizacija ili globalizacija, svakako u obzir treba uzeti i sličnosti i različitosti načina na koji svaki pojedinac ili organizacija razumije svijet oko sebe.

Kompanije koje posluju na međunarodnom nivou

Bez obzira na pojedince koji obavljaju međunarodne transakcije, imamo:

  • Mala i srednja preduzeća (MSP)
  • Multinacionalne kompanije – one čine 70% svjetske trgovine.

MSP i multinacionalke definisane obimom njihovih komercijalnih aktivnosti, isporučuju vrijednost na osnovu poslovnih aktivnosti i u međunarodnom i u multinacionalnom kontekstu. Ove aktivnosti se grubo mogu podijeliti u proizvodne i marketinške.

Lanac vrijednosti međunarodnog poslovanja je zapravo veza između više lanaca vrijednosti koji zajedno čine mrežu za ostvarivanje poslovnih ciljeva preko granica država.

Na primjer: razmislimo samo o lancu vrijednosti Starbuck-a kako bi se popila šoljica kafe – to je ta kompleksnost međunarodnog poslovanja!

Obim međunarodne trgovine i vodeće zemlje izvoznici na svjetskom nivou

Obim međunarodne trgovine je ogroman. Pogledajte samo neke od cifara koje smo za vas pronašli i uvjerićete se i sami.

Na slici ispod možete vidjeti top 20 zemalja izvoznika na svjetskom nivou u 2017-oj godini. Kina je na prvom mjestu sa vrijednošću izvoza od oko 2.3 triliona dolara. Vodeća zemlja uvoznik su SAD sa vrijednošću uvoza oko 2,25 triliona dolara.

Kina vodi u izvozu, a prate je SAD (1,58 triliona dolara) i Njemačka sa 1,05 triliona dolara.

Vrijednost robe koju Kina izvozi imala je ogroman rast u periodu od 2002 do 2014 godine. 2002. godine vrijednost je bila oko 327 milijardi dolara i do 2012 je porasla na 2 triliona dolara.

Dodatno ako pogledamo trend rasta obima globalne trgovine od 1950-e do 2016-e godine u milijardama dolara vidimo da je globalni izvoz 2016-e godine dostigao vrijednost od oko 15,96 triliona dolara.

Globalna trgovina se odnosi na razmjenu kapitala, robe i usluga između različitih zemalja i teritorija.

Do danas obim međunarodne trgovine na svjetskom nivou raste, kako trgovinske barijere sve više nestaju. I taj trend će se nastaviti i u budućnosti.

Uticaj makro okruženja

Početak trenutne ere povećane ekonomske globalizacije obilježava kreiranje institucija Breton-Vuds s kraja Drugog Svjetskog Rata. Ove institucije su postavile temelj za Međunarodni Monetarni Fond, Svjetsku Banku i Svjetsku Trgovinsku Organizaciju. Ove institucije i njihovi savremeni ekvivalenti su tražili način da smanje barijere u međunarodnoj trgovini robom, uslugama i kapitalom.

Ipak, ekonomska globalizacija nije uspjela da obuhvati cijelu sliku sa aspekta uticaja procesa globalizacija na države. Stoga se posebna pažnja posvećuje i društvenim i političkim efektima globalizacije.

Dakle, promjene u eksternom okruženju pokreću promjene koje za posljedicu imaju uticaj na performanse kompanije.

Neke od najznačajnijih promjena su:

  • Ubrzana globalizacija
  • IT revolucija
  • Povećanje ekonomske i političke moći Kine, Indije i Rusije
  • Trgovinske aktivnosti država poput Australije, Brazila, Kanade, Singapura i Južne Koreje
  • Dominantno učešće servisne industrije (68%) u ukupnom svjetskom dohotku (Gross World Product)
  • Uticaj međunarodnih institucija kao što su STO i EU
  • Uspostavljanje novih ekoloških pitanja kao što su klimatske promjene na političke i nacionalne vlade i druge svjetske agencije

Tumačenje ovog makro okruženja je neprekidni uticaj na međunarodno poslovanje i upravljanje. Nove prilike i prijetnje se pojavljuju svakodnevno, neke veoma iznenada!

Predviđanje obima i prirode promjene, zajedno sa potencijalnim uticajem na poslovnu budućnost će u budućnosti biti česta tema sastanaka odbora.

Ključne teme međunarodnog poslovanja

Kao što se iz opisanog vidi, obim međunarodnog poslovanja je veoma širok i različit i zbog toga je važno prvo pristupiti pogledu na ovu temu iz jedne opšte šire perspektive, a tek onda pogledati iz ugla upravljanja poslom.

Opšti pogled bi svakako trebalo da obuhvati Globalizaciju, uporedno rangiranje država, Međunarodne trgovinske faktore konkurentnosti i barijere, Međunarodni Moneterani Sistem.

I na kraju, veoma važnu dinamiku kultura koje utiču na prekogranično poslovanje.

Dodatno, veoma je važno posvetiti dužnu pažnju internim pokretačima međunarodnog poslovanja u skladu sa opcijama za efikasan i efektan ulazak na strano tržište.

Strateška perspektiva bi svakako trebalo da uzme u obzir i ključne informacije za planiranje međunarodnog poslovanja.

Širenje van granica sopstvenog tržišta uz PANTHEON – kako sa poslovnicama?

Vratimo se na Zemlju. Od ovih brojki nam se može zavrtjeti u glavi. Jasno je, iz svega gore navedenog, da je ogroman posao pred kompanijama koje namjeravaju da svoje poslove šire van granica sopstvene države.

Ključni izazov jeste kako efikasno upravljati ovim procesom? Lokalne kancelarije imaju svoje budžete i menadžment, specifičnosti lokalnog tržište, drugačiji nivo troškova, ali i prihoda i sve pored.

Lokalnim kancelarijama treba centralizovano upravljati. Treba koordinirati aktivnosti, budžete, troškove, očekivane prihode i sl. a usput zadržati mogućnost lokalnih kancelarija da se samostalno razvijaju i brzo prilagođavaju novim lokalnim tržišnim uslovima.

Kvalitetan poslovni softver može pomoći u tom procesu. PANTHEON je u ovom trenutku spreman za više od 10 tržišta regiona sa trendom dalje lokalizacije.

To kompanijama omogućava da centralizovano upravljaju resursima kako majke kompanije, tako i svih njenih ćerki kompanija na bilo kom tržištu kroz isti korisnički interfejs i isto korisničko iskustvo. Sa Cloud-om to je još jednostavnije.

Imate li vi iskustva sa širenjem van granica sopstvenog tržišta i koji sa čim ste se sretali kada ste otvarali poslovnice?

untitleddatalabDatalab tim Simboličnim potpisom želimo da obuhvatimo sve pojedince, zaposlene, saradnike, partnere i korisnike sa kojima svakodnevno učimo, stičemo i razmijenjujemo iskustvo, znanje, probleme i rješenja. Bez svih zajedno svega ovoga ne bi bilo. Čitajte nas redovno i javite koje vas teme i informacije zanimaju! Jer danas više nego ikad važi: kad imaš informaciju, imaš moć. Ekipa Datalaba svoje znanje dijeli s vama! Podijelite dalje…

X