Digitalna transformacija računovodstva

Mar 20, 2018 | Novosti, Poduzetništvo, Poslovna rješenja |

 „Mudar čovjek štedi vrijeme, riječi i novac.

- Francuska poslovica

Posmatrati računovodsto, kao poslovnu funkciju i djelatnost, bez digitalne transformacije nezamislivo je u 21. stoljeću. Softverski alati koje koristi računovodstvo prvenstveno za unos i arhiviranje podataka, kao i digitalizacija finansijske dokumentacije putem tzv. dokument menadžment sistema, polazna su osnova za digitalnu transformaciju ove poslovne funkcije i djelatnosti.

Digitalna transformacija [1] ​je transformacija organizacije na temelju digitalne tehnologije. Podrazumijeva mijenjanje srži i osnove svake organizacije – njezinog poslovnog modela, korištenjem različitih digitalnih tehnologija. Digitalna transformacija svjesno vođena preobrazba poslovnog subjekta, uz visoku razinu upotrebe digitalnih tehnologija. Cjelovita poslovna preobrazba podrazumijeva promjenu modela kako se posluje, načina kako se radi s kupcima, kako radimo s dobavljačima, te kako stvaramo vrijednosti unutar kompanije.

Dvije fundamentalne strategije u digitalnoj transformaciji[2] ​  su OPTIMIZACIJA – digitalizacija postojećeg poslovanja (evolucijska inovacija) i INOVACIJA – inoviranje na razini poslovnog modela, kreiranje novih proizvoda i usluga baziranih na digitalnoj tehnologiji i slično (disruptivna inovacija). Najčešće korištene digitalne tehnologije u kontekstu digitalne transformacije su: cloud (oblak), mobilne tehnologije, napredna analitika (i big data), socijalne mreže, Internet of Things (‘Internet stvari’), roboti i dronovi, umjetna inteligencija (AI), proširena i virtualna stvarnost, blockchain i 3D printanje.

Digitalna transformacija donosi velike promjene u računovodstvu. Nisu u pitanju samo promjene softvera koji se koristi u radu ili automatizacija manuelnih aktivnosti (npr. obračuna, knjiženja itd.), nego daleko veće promjene koje podrazumijevaju prije svega tzv. online-real-time[3] ​ način rada i u skladu sa tim odvijanje svih poslovnih aktivnosti, koje direktno dovode do povećanja stepena učinkovitosti poslovanja: računovodstvene funkcije i preduzeća kao cjeline.

Računovodstvo kao poslovna funkcija ili posebna branša, u proteklom periodu u BiH, nije zabilježilo značajnije pomake ka digitalnoj transformaciji. Još uvijek se veliki broj profesionalaca u računovodstvu najviše „oslanja“ na tradicionalne alate: paprirnu dokumentaciju sa odgovarajućim potpisom i pečatom.

Najveći napredak, u oblasti digitalne transformacije računovodstva, odvija se zahvaljujući digitalnim alatima koje primjenjuju banke pri servisiranju svojih klijenata (e-bankarstvo). Digitalna transformacija računovodstva najčešće dolazi kao vanjska posljedica, a ne kao potreba „iznutra“.

Više je razloga zašto digitalna transformacija nije značajnije „prisutna“ u BH računovodstvu:

Podaci se ne tretiraju kao nematerijalna imovima preduzeća: Računovođe koriste podatke u svom radu, ali iste ne posmatraju kao „bogatstvo“ preduzeća. Uslijed neadekvatnog tretmana, jer se podaci u računovodstvu koriste prvenstveno sa ciljem unosa, obračuna i arhiviranja podataka, ova nematerijalna imovina se ne koristi za generiranje nove (dodatne) vrijednosti za preduzeće.

Ne vrši se adekvatno upravljanje podacima: Adekvatno upravljanje podacima znači njihovu upotrebu za kvalitetnije donošenje poslovnih odluka u stvarnom vremenu. Imati pravu informaciju u pravo vrijeme, postaje osnovna odrednica uspješnih preuzeća. Zakašnjela ili nepotpuna informacija sa stanovišta poslovnog odlučivanja je neupotrebljiva i nema svoju vrijednost za poslovno odlučivanje.

Podaci se ne koriste za analitičko-planske aktivnosti preduzeća: Računovdstvo većine MSP[4] ​  još uvijek nema karakter sistemskog pristupa ovoj djelatnosti. Fokus računovodstva kao poslovne funkcije i djelatnosti je vođenje knjigovodstvenih evidencija i najčešće zakonski obavezno izvještavanje. Razvoj analitičko-planske podfunkcije unutar preduzeća ili pružanje analitičko-planskih usluga u okviru računovodstvenog servisa, još uvijek nije poslovni standard za ovu branšu.

Postoje i drugi razlozi za izostanak značajnijih pomaka u pravcu digitalne transformacije računovodstva u BiH, a svi ovi razlozi u svojoj suštini imaju nedostatak vizije strateškog menadžmenta (finansijskog direktora, vlasnika računovodstvene agencije) o potrebi promjene postojećeg stanja.

Prodavci IT rješenja za digitalnu transformaciju računovodstva ne vrše dovoljno agilno vanjski „pritisak“ ili promociju prednosti digitalnih alata za transformaciju poslovanja računovodstvene funkcije i djelatnosti. Vanjski „pritisak“ IT djelatnosti na donosioce odluka (finansijske direktore, vlasnike računovodstvenih agencija) ne bi trebao biti presudan faktor, koliko bi to trebalo biti edukativno -promotivno usmjeravanje ka potrebnim promjenama i koristima od digitalne transformacije za računovodstvenu funkciju i djelatnost.

Tekst o digitalnoj transformaciji računovodstva, želim zaključiti sa slijedećom vizijom koja može izgledati kao scena iz naučno-fantastičnog filma. Zamislite da se kao strateški menadžer pripremate na poslovni sastanak u banku, kako bi Vam odobrili kredit za novu investiciju. Umjesto da sa sobom na poslovni sastanak, u banku, ponesete kartice prometa sa kupcima, dobavljačima, izvode transakcijskog računa i drugu finansijsku dokumentaciju da bi ste prezentirali Vašu finansijsku snagu i isplativost Vaše investicije, sve informacije ste sa jednim klikom na Vašem mobilnom uređaju elektronski dostavili u banku. Iz banke su Vas, na osnovu dostavljenih finansijskih informacija, obavijestili da je kredit odobren. Digitalno potpisujete, putem Vašeg mobitela, tokena ili nekog novog futurističkog uređaja, Vaš ugovor za kredit i krećete u realizaciju investicije. I sve to za manje od 24 sata.

Iz samo jednog primjera digitalne transformacije računovodstva, moguće je uočiti brojne prednosti za realizaciju ovih aktivnosti za preduzeća i računovodstvenu branšu općenito. Brojni su primjeri iz prakse za postizanje značajnih ušteda (ne)materijalnih resursa preduzeća, zahvaljujući digitalnoj transformaciji računovodstva. Na donosiocima strateških odluka je da iniciraju potrebne promjene koje neće biti uvjetovanje „pritiscima“ iz vana, nego će nastati kao rezultat interne evolucije računovodstvene funkcije i djelatnosti.

lejla-softic

Autor: Lejla Softić, dipl.oec.  –  SoftConsulting s.p. 

Smatra da razvoj karijere bez kontinuiranog ulaganja u osobni razvoj i unapređenje znanja i vještina nije moguće postići u 21. stoljeću. Konstantno usavršavanje i stjecanje novih znanja i vještina podjednako važno, za uspješnu karijeru, koliko je značajno disanje za naš život i zdravlje.

X