,

Finansijski održiv i profitabilan razvoj poslovanja

29 dec 2017

Nema svrhe snižavati troškove onome što uopće ne treba činiti.”

Razvoj poslovanja podrazumijeva kontinuirano ulaganje u modernizaciju preduzeća. Ulaganje u modernizaciju preduzeća zahtijeva odgovarajuće finansijske, ali i druge nematerijalne  resurse. Prije poduzimanja aktivnosti modernizacije poslovanja, neophodno je izvršiti analizu profitabilnosti i utvrditi očekivani povrat od izvršenog ulaganja finansijskih i drugih resursa.

 Studija izvodljivosti (Feasibility Study) [1]  je evaluacija i analiza potencijala predložene investicije koja pomaže u procesu donošenja odluke o mogućnosti ostvarenja i materijalnoj uspješnosti. Ovaj dokument se koristi prije razrade projekta, upravo zato što se bavi ključnim pitanjem: Zašto projekat treba/ne treba da se realizuje? Ovo je rješenje koje povezuje interese donosilaca odluka i IT stručnjaka, pri čemu jedni dobijaju projekat koji podstiče poslovne rezultate, dok drugi dobijaju potrebne kapacitete za efikasan rad.

Finansijski održiv i profitabilan razvoj poslovanja zasniva se na poduzimanju odgovarajućih aktivnosti, a jedna od aktivnosti je i izrada studije izvodljivosti. Za donosioce odluke o raspoređivanju finansijskih resursa, u više od jednog razvojnog projekta, najznačajnija je ekonomska izvoljivost projekta tj. utvrđivanje opravdanosti ukupne investicije. Ništa manje značajne nisu organizacijska i tehničko-tehnološka izvodljivost, koje treba da utvrde aspekt organizacije (postojećih) kadrova i tehničko-tehnološke alternative za realizaciju projekta.

Cilj studije izvodljivosti je da detaljno razmotri  korisnosti koje realizacija razvojnog projekat donosi, te koji su uslovi neophodni za uspješno ostvarenje ciljeva koji se žele postići modernizacijom poslovanja preduzeća. Opsežnost i stil prikaza studije izvodljivosti zavise od kompleksnosti razvojnog projekta, trajanja poslovanja i namjene. Kvaliteta dokumenta nije rezultat njegove veličine ili grafičkih prikaza finansijskih pokazatelja, već je bitna razumljivost i argumentiranost zaključaka za donosioce odluka.

Da li će se preduzeće opredjeliti da razvoj poslovanja zasniva prvenstveno upotrebom vlastitih finansijskih resursa ili kombinaciji vlasititih i tuđih finansijskih resursa, zavisi od trenutnih mogućnosti investitora i finansijske zahtjevnosti investicije tj. razvojnog projekta. Bez obzira na izvor finansiranja (vlastiti ili tuđi finansijski resursi) realizacija razvojnog projekta treba biti finansijski održiva. Finansijska održivost razvojnog projekta podrazumijeva povrat uložene investicije, nakon određenog vremenskog perioda, odnosno profitabilnu realizaciju razvojnog projekta. Profitabilost razvojnog projekta očituje se u kreiranju ušteda koje preduzeće nije moglo postići bez izvršenja modernizacije poslovanja npr. prelazak na cloud poslovanje i sl.

Modernizacija poslovanja koja nije zasnovana na evaluacija i analiza potencijala predložene investicije može biti profitabilna, ali to ne znači da preduzeće i donosilac odluke razvoj poslovanja vrše na sistemskom pristupu upravljanju i finansijskom odlučivanju zasnovanom na mjerljivim pokazateljima. Dugoročno posmatrano, ovakav način modernizacije poslovanja dovodi do povećanja stepena rizika pri realizaciji razvojnog projekta.

Za osiguranje finansijske održivosti razvojnog projekta neophodno je obezbjediti kontinuirano praćenje njegove provedbe, te preispitivanje realiziranih aktivnosti i ciljeva razvojnog projekta. Najznačajnije je praćenje novčanog toka, potencijalnih problema sa „neplaniranim“ troškovima, nastanak dobiti (povrat investicije) i drugo. Svrha svakog razvojnog projekta je dugoročna pozitivna promjena, a ulaganje u modernizaciju poslovanja treba da ima i očekivani finansijski povrat iz kojeg će biti moguće izvršiti naredno ulaganje u modernizaciju poslovanja.

Ulaganje u modernizaciju poslovanja nije samo sebi cilj. Modernizacija poslovanja je sredstvo koje omogućava preduzećima da kontinuirano razvijaju vlastito poslovanje. Zato ulaganje u modernizaciju poslovanja treba posmatrati kao finansijski generator za buduću profitabilnost poslovanja. Nadalje, konkurentno poslovanje u 21. stoljeću podrazumijeva kontinuiranu modernizaciju poslovanja, a implementacija IKT rješenja samo je jedan od aspekata ulaganja u razvojne projekte preduzeća.

Za donošenje profitabilnih poslovnih odluka, u skladu sa promjenama u dinamičnom poslovnom okruženju, neoophodno je modernizovati sve poslovne procese, a samim time i proces upravljanja preduzećem. Modernizacija procesa upravljanja preduzećem zasniva se na primjeni znanja i vještina iz oblasti menadžmenta koji su primjereni suvremenim uvjetima poslovanja. Suvremeni uvjeti poslovanja zahtijevaju od menadžera da budu proaktivni i fleksibilni. Suvremeni menadžer treba znati učinkovito upravljati talentima, jer su inovacije i kreativnost u procesu stvaranja nove vrijednosti sve značajniji namaterijalni resurs za profitabilan razvoj poslovanja.

Finansijski održiv i profitabilan razvoj poslovanja, u 21. stoljeću, podrazumijeva prije svega ulaganje u interne procese (upravljanje, kadrovi, IKT itd.), pri čemu se ne smije zanemariti uticaj razvojnih projekata na vanjske procese (ekologija, društvena odgovornost itd.). Donosioci odluka treba da razvoju poslovanja pristupaju holistički, a kreiranjem internih promjena i primjenom inovacija u praksi sve više se mijenja vanjsko okruženje u kojem djeluje preduzeće. Kako finansijska održivost razvojnih projekata sve više zavisi i od vanjskih faktora uticaja, to ne iznenađuje činjenica da se sve više pojavljuje interes šire društvene zajednice da finansira visoko inovativne projekte, koji imaju uticaj na razvoj društva kao cjeline.

Grupno financiranje[2] nudi različte povlastice širokom krugu korisnika, to se može objasniti zahvaljujući fleksibilnosti, zalaganju zajednice i različitim vrstama financiranja koje se nude. Iako donacije, nagrade i razni modeli pred prodaje ne pružaju financijsku dobit doprinositeljima (suradnicima), podjela dobiti, krediti i ulaganja u vrijednosne papire modeli su koji uključuju mogućnost povrata uloženih financijskih sredstava. Aktivisti koji prikupljaju financijska sredstva su: mala i srednja poduzeća, mikro-poduzetnici, pokretači poslovnih ideja, socijalni poduzetnici, kulturni i kreativni segmenti, javne vlasti, projekti vezani uz zaštitu okoliša, znanstvenici, potrošači, nezaposleni i mnogi drugi.

[1] Izvor: https://www.majkic.net/novosti/nauka-i-tehnologija/779-sta-je-to-studija-izvodljivosti

[2] Izvor: http://www.privredni.hr/vijesti/24-analize/664-crowdfunding-ili-grupno-financiranje

 

 

Ne propustite poduzetničke vijesti i savjete

Ukoliko biste željeli mjesečno na svoj mail primati koristan sadržaj napisan iz svakodnevnih situacija vašeg poslovanja i iskustva, zabilježite to u obrascu.

X