Finansijska pismenost: šta svako treba da zna?

22 sep 2016

Novac su brojevi, a brojevi nemaju kraja. Ako ti trebaju novci za sreću, tvoja potraga za srećom nikada neće prestati.

Upravljanje osobnim i poslovnim finansijama sve je izazovnije za pojedince i poslovne organizacije. Svi resursi, pa tako i finansijski resursi, postoje u ograničenom obimu. U kojoj mjeri će poslovne organizacije i pojedinci u njima biti svjesni činjenice da su svi resursi ograničeni, zavisiti će prije svega od njihovog načina upravljanja svim resursima, pa tako i sa finansijskim resursima. Sa druge strane, ljudske potrebe i način njihovog zadovoljavanja su neograničene. U tome se krije „tajna“ upravljanja osobnim i poslovnim finansijama odnosno u sposobnosti da se postigne potreban balans između raspoloživih tj. ograničenih (finansijskih i drugih) resursa i zadovoljavanja „neograničenih“ tržišnih (ljudskih i poslovnih) potreba.

Novac[1] je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba. Novcem se raspoređuju i razmjenjuju svi proizvodi ljudskog rada. Uobičajena definicija novca kaže da je novac obračunska jedinica; spremnik vrijednosti; te sredstvo razmjene.

Finansijska pismenost[2]  ostvaruje mogućnost da se zarađeni novac pametnije troši na taj način što se sredstva primarno ulažu u nešto što donosi dodatni novac, a ne u nešto što generiše dodatne troškove.

Koliko je važna finansijska pismenost pokazuje i pozitivan primjeri o potrebi uvođenja, u formalni sistem obrazovanja i to od osnovne škole, predmeta na ovu temu. Tako će  Hrvatska[3] djecu podučavati finansijskoj pismenosti od prvog razreda osnovne škole, koja će nakon sprovedenih reformi trajati devet godina.  Finansijska pismenost će se učiti kroz međupredmetni sadržaj “preduzetništvo”, a djeca će od prvog razreda učiti o novcu, ulaganju, štednji i odgovornom raspolaganju novcem.

Štednja i odgovorno raspolaganje novcem osnovno je pravilo koje bi trebalo da poznaje i primjenjuje svaki pojedinac odnosno poslovna organizacija. Osnovno pravilo u finansijama je: ko prima duguje – ko daje potražuje. Ukoliko pojedinci i poslovne organizacije ne žele biti finansijski opterećeni sa dugovanjima, potrebno je da prvo zarade odgovarajući iznos novca, a zatim da planski izvrše raspored raspoloživih novčanih sredstava za zadovoljavanje odgovarajućih potreba. Namjenski utrošak novčanih sredstava potreban je kako bi pojedinci i poslovne organizacije mogle pratiti stepen uspješnosti upravljanja osobnim i poslovnim finansijama. Štednja ne mora značiti i „uskraćivanje“ pri zadovoljavanju potreba pojedinca i poslovne organizacije, nego odgađanje ili pomjeranje perioda u kojem će se izvršiti zadovoljavanje potreba odnosno pronalazak alternativnog načina zadovoljavanja trenutnih potreba.  Za investiranje odnosno ulaganje potrebno je da pojedinac posjeduje viši stepen upravljanja osobnim i poslovnim finansijama, jer svaka investicija ne mora biti profitabilna. To znači da je za ulaganje, naročito u dugoročne projekte, potrebno sagledati i procjeniti stepen rizika. U zavisnosti od toga koliko je pojedinac ili poslovna organizacija spremna da rizikuje, odnosno da prevenira potencijalne rizike, zavisiti će i stepen oplođavanja uloženog novca.  Ovo su samo neki od pojmova koje bi svako trebao da zna ukoliko želi da posjeduje osnovna znanja iz finansijske pismenosti.

Zaključak

Finansijski menadžeri donose odluke o alternativnim izvorima, upotrebi sredstava preduzeća i pri tome obavljaju četiri aktivnosti: prognoziranje i planiranje, investicijsko i finansijsko odlučivanje, kontrola i interakcija sa tržištima novca i kapitala.

Cilj poslovanja treba biti usmjeren na održavanje kontinuiranog gotovinskog (novčanog) toka, posebno što se tiče novčanih priliva, kako bi operativni kapital potreban za „normalno“ poslovanje bio stalno na raspolaganju. Ukoliko priliv novca nije adekvatan, tada neće biti dovoljno raspoložive gotovine za otplatu kredita, nabavu sirovina i drugih materijala, plaćanje usluga, isplatu plaća i dr. Sa druge strane, držanje previše (više nego što je potrebno) novca je skupo i neefikasno.

Glavni razlozi investiranja su ostvarivanje određenih postignuća i unapređenje pozicije na tržištu. Investiranje samo po sebi ne donosi automatski i profit. Dakle, ne znači da će ekonomska jedinica (kompanije, organizacije, pojedinci) dobiti potpisanu potvrdu uspješnosti u budućem periodu. Pogrešne investicione odluke i strategije mogu potpuno devastirati postojeća dostignuća i/ili ih značajno unazaditi. Vještina i umješnost ulaganja predstavlja visoko rizičan posao, a donošenje  odluka je posao u kome mnogo toga zavisi od: vizije, ali i internih i eksternih faktora. Kako investicije mogu rezultirati pozitivnim ili negativnim prinosom, to pozitivan ishod znači najmanje vraćanje čiste uložene dobiti, dok kod negatinog ishoda ona donosi minus u odnosu na uložena sredstva.

Cost benefit analiza (analiza troškova i koristi) je posebna finansijska tehnika (alat), kojom se prosuđuje finansijska opravdanost investicijskog poduhvata. Ova tehnika, sa jedne strane, podrazumijeva sagledavanje svih prihoda i koristi investicijskog poduhvata, a sa druge strane svih troškova i gubitaka tog poduhvata. Svi prihodi i koristi odnosno troškovi i gubici moraju biti kvantificirani i svedeni na jednako mjerljivu jedinicu, a to je najčešće novac.

Za donošenje dugoročnih, planskih, odluka o investicijskim projektima, veoma je bitno proračunati povrat ulaganja investicijskog projekta. Imajući u vidu da se sve investicijske odluke temelje na određenim faktorima, kao što su: povjerenje investitora u budućnost, postojanje alternativnih investicijskih mogućnosti, povezanost investicije sa rizicima povrata, te da je u prirodi svakog čovjeka ugrađena svijest o riziku i povratu (koristi ili nagradi) ulaganja, to kod većine ljudi znači da uz svjesno preuzimanje odgovarajućeg rizika, očekuje se i ostvarivanje određenih „koristi“.

Rizik koji ostaje nakon implementacije sigurnosnih kontrola naziva se rezidualnim rizikom i on podrazumijeva sve one prijetnje i ranjivosti za koje se smatra da ne zahtijevaju dodatni tretman u pogledu umanjivanja postojećeg rizika.

[1] Izvor: Novac
[2] Izvor: Zašto konstantno nemamo dovoljno para? – Šta je finansijska pismenost?
[3] Izvor: HR: Finansijska pismenost od prvog osnovne

 

Ne propustite poduzetničke vijesti i savjete

Ukoliko biste željeli mjesečno na svoj mail primati koristan sadržaj napisan iz svakodnevnih situacija vašeg poslovanja i iskustva, zabilježite to u obrascu.

X