,

Big Data i finansijsko upravljanje

22 sep 2017

„Data really powers everything that we do.“

Finansijsko upravljanje u 21. stoljeću nije više tako jednostavno, kao što je to bilo u prošlom stoljeću. Finansijski menadžeri, kako bi mogli sa što većim stepenom preciznosti da projektuju buduće finansijske vrijednosti, trebaju sve veće količine podataka.  Nadalje, IT sistemi za pohranu (finansijskih) podataka postaju sve dostupniji na globalnoj razini, tako da su tzv. velike količine podataka (npr. baze podataka o klijentima koje se koriste putem društvenih mreža za projekcije prodaje ili ulaganje u digitalne promotivne kampanje itd.) postale dio svakodnevice, pri  finansijskom upravljanju.

Big Data,[1] ​;kao termin, nastao je 2008. godine i predstavlja podatake koji su onim količinama koje prevazilaze mogućnosti uobičajeno korišćenog softvera za  skladištenje, obradu i upravljanje podacima.  Često se spominju dimenzije Big Data. Dimenzije daju odgovor na ovo pitanje. Volume – velika brzina rasta količine novih podataka i čuvanje postojećih dovodi do toga da se sada skladište stotine terabajta, pa čak i mnogo više. Variety – (raznolikost podataka) više nije dovoljno čuvati samo struktuirane podatke, već i slike, podatke sa društvenih mreža, logove, senzorske podatke. Velocity – brzina kojom pristižu novi podaci je velika i veća je od brzine obrade podataka.

Finansijsko upravljanje, u suvremenom poslovnom okruženju, podrazumijeva timski rad, a članove tima uz finansijskog menadžera čine i: finansijski analitičari, marketing menadžeri, prodajni menadžeri i IT specijalisti.  Zašto? Velike količine podataka tj. Big Data, koje je potrebno profitabilno (is)koristiti za poslovni razvoj, neophodno je posmatrati iz više različitih perspektiva i poslovnih funkcija: finansije, marketing, prodaja i IT. Digitalna ekonomija i finansijsko upravljanje poslovanjem u 21. stoljeću  podrazumijeva da kadrovski potencijali, u svakom preduzeću bez obzira na njegovu veličinu i djelatnost, ne samo da su specijalisti u svojoj oblasti, nego znaju „pročitati“ i interpretirati (finansijske) podatke iz unutarnjih i vanjskih baza podataka, kao i na osnovu izvršene (finansijske) analize donijeti odgovarajuće (poslovne) odluke. U ovako organiziranim preduzećima, finansijsko upravljanje koje koristi Big Data koncept je jednostavno realizirati kroz vlastite operativne aktvinosti. Sa druge strane, u preduzećima koja nemaju adekvatne kadrovske potencijale, ali imaju potrebu da se pri finansijskom upravljanju koriste konceptom zasnovanim na primjeni Big Data, potrebno je kreirati projektni tim sa vanjskim suradnicima: računovođom, konzultantom za marketing, IT ekspertima ili na drugi način uspostaviti efikasno finansijsko upravljanje zasnovano na primjeni Big Data koncepta.

U uslovima kada su internet alati i „cloud“ servisi svima dostupni za poslovni razvoj, ne smije postojati niti jedna (komunikacijska) prepreka da se finansijsko upravljanje zasniva na adekvatnim i ažurnim (finansijskim) podacima. Pitanje koje se u ovim okolnostima postavlja pred strateške i finansijske menadžere je: Koje podatke je potrebno pohraniti interno, a koji podaci se mogu koristiti iz vanjskih baza podataka? Pri tome treba voditi računa o nepotrebnom dupliciranju unosa i distribucije (finansijskih) podataka.

Ukoliko preduzeće ima adekvatne kadrovske, prostorne i druge infrastrukturne preduslove, moguće je da će svoje finansijsko upravljanje zasnivati prvenstveno na „in house“ integralnom informacionom sistemu (IS-u). U suprotnom, preduzeće će u nekoj od razvojnih faza vlastitog IS-a opredjeliti se da koristi raspoložive „cloud“ servise tj. outsourcing rješenja, namjenjena za ove potrebe. Bez obzira koje je rješenje preduzeće izabralo da koristi za svoje poslovanje ( in house ili  outsourcing model), potrebno je kontinuirano ulagati (ne)materijalne resurse, kako bi se bezbjedile funkcionalnost i isplativost primjene Big Data koncepta za finansijsko upravljanje. Ulaganje u nabavku i primjenu IT alata, u 21. stoljeću, može se poistovjetiti sa troškovima potrošnog i kancelarijskog materijala, u 20. stoljeću, kada je izvještaj u printanoj formi bio „standard“ za poslovno i finansijsko upravljanje. „Standard“ za finansijsko upravljanje u 21. stoljeću je Big Data koncept. Što prije preduzeća prihvate i izvrše potrebne izmjene načina rada, prije će moći koristiti sve finansijske prednosti primjene Big Data koncepta za finansijsko upravljanje.

Ukoliko strateški menadžment preduzeća ima nedoumice: Da li (ne)koristiti Big Data koncept za finansijsko upravljanje?…predlažem da se informiše o najboljim praksama iz bankarstva. Banke u 21. stoljeću su postale prvenstveno banke podataka, a zatim i finansijske institucije. Primjena digitalnih alata i distribucijskih kanala je „standard“ u bankarstvu. Ukoliko je bankarski sektor pronašao svoju „finansijsku“ računicu u korištenju Big Data koncepta, za finansijsko upravljanje, onda ne postoji niti jedan (finansijski) opravdan razlog da ovaj model ne primjenjuju i ostale branše za modernizaciju vlastitog poslovanja. Pitanje je jedino: Da li strateški menadžment, u realnom sektoru, ima znanja i vještine da donese potrebne odluke, za implementaciju Big Data koncepta za finansijsko upravljanje? Nedostajuća znanja i vještine potrebna za efikasnu implementaciju Big Data koncepta za finansijsko upravljanje, strateški menadžment iz realnog sektora može nadomjestiti korištenjem odgovarajućih konsultanstkih usluga. Pri tome, se ne smije zaboraviti na značaj personaliziranog pristupa potrebama poslovne organizacije. Big Data koncept neće biti istovjetan za: mikro, mala, srednja i velika preduzeća. Uslijed nepoznavanja ove činjenice, u praksi se mogu pronaći implementirana IT rješenja i Big Data koncept  koji nije kreiran „po mjeri“ konkretne poslovne organizacije. U tim okolnostima, obično, izostaje finansijska isplativost Big Data koncepta u svrhu finansijskog upravljanja, a implementirana IT rješenja se ne koriste, jer su „glomazna“ i neefikasna za poslovnu organizaciju i njen (strateški i finansijski) menadžment. U takvim okolnostima, potrebno je izvršiti reinženjering trenutnog IT sistema i Big Data koncepta, koji se ne koristi, a kako bi se finansijsko upravljanje moderniziralo i prilagodilo konkretnim potrebama preduzeća.

Big Data koncept nije jednostavno i „lako“ implementirati, a njegova uspješna implementacija ima dugoročnu isplativost za finansijsko upravljanje preduzećem. Imati prave informacije, u pravom trenutku i pravom obliku osnovna je značajka finansijskog upravljanja u 21. stoljeću. Finansijski podaci koji se ne koriste ili se neučinkovito koriste za finansijsko upravljanje, prvi su znak nemarnog odnosa prema (ne)materijalnim resursima u preduzeću. Ukoliko se u ppreduzeću nemarno, a to znači neefikasno i neučinkovito, upravlja sa finansijskim podacima tj. nematerijalnom imovinom, velika je vjerovatnoća da će se na isti način vršiti i finansijsko upravljanje sa svim ostalim resursima preduzeća: finansijskim, kadrovskim i dr. Zato je potrebno da strateški menadžment prvo izvrši potrebne promjene u načinu finansijskog upravljanja primjenom Big Data koncepta, kako bi se i svi (ne)materijalni resursi poslovne organizacije počeli koristiti na efikasniji i profitabilniji način.

[1] Izvor: http://www.datascience.rs/sta-je-big-data/

 

 

Ne propustite poduzetničke vijesti i savjete

Ukoliko biste željeli mjesečno na svoj mail primati koristan sadržaj napisan iz svakodnevnih situacija vašeg poslovanja i iskustva, zabilježite to u obrascu.

X